GORNJA PUHARSKA

Dobrodošli na blog Gornje Puharske-Prijedor

21.09.2018.

MIMBERA - PREDVORJE DŽENNETA


الْحَمْدُ لِلَّهِ  رَبِّ الْعَالَمِينَ، نَسْتَعِينُهُ وَنَسْتَغْفِرُهُ، وَ نَسْألُهُ الكَرَامَةَ فِيماَ بَعْدَ الْمَوْتِ لَنَا وَ لِجَمِيعِ الْمُؤْمِنِينَ. وَنَعُوذُ بِاللَّهِ مِنْ شُرُورِ أَنْفُسِنَا وَ مِنْ سَيِّئاتِ أعْمَالِنَا. مَنْ يَهْدِهِ اللَّهُ فَلاَ مُضِلَّ لَهُ وَمَنْ يُضْلِلْ فَلاَ هَادِيَ لَهُ.
وَأشْهَدُ أنْ لا إِلَهَ إِلاّ اللَّهُ وَحْدَهُ لاَ شَرِيكَ لَهُ، وَأَشْهَدُ أنَّ مُحَمَّدًا عَبْدُهُ وَرَسُولُهُ، أرْسَلَهُ بِالْحَقِّ بَشِيرًا وَنَذِيرًا وَ سِرَاجًا مُنِيرًا لِيُنْذِرَ مَنْ كَانَ حَيًّا وَ يَحِقَّ الْقَوْلُ عَلىَ الْكَافِرِينَ.
 صلى الله تعالى عليه وعلى آله وأولاده وأزواجه وأصحابه وأتباعه. وخلفائه الراشدين المرشدين المهديين من بعده. ووزارئه الكاملين في عهده. خصوصا منهم على ساداتنا أبي بكر وعمر وعثمان وعلي. وعلى بقية الصحابة والقرابة والتابعين. والذين اتبعوهم بإحسان إلى يوم الدين،
 رضوان الله تعالى عليهم وعلينا أجمعين. أما بعد، فيا عباتد الله، اتقوا الله وأطيعوه. إن الله مع الذين اتقوا والذين هم محسنون
قال الله تعالى فى كتابه الكريم :
بِسْمِ اللَّهِ الرَّحْمَٰنِ الرَّحِيمِ
وُجُوهٌ يَوْمَئِذٍ نَّاضِرَةٌ
إِلَىٰ رَبِّهَا نَاظِرَةٌ
 صدق الله العظيم
 U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!            
 Hvala Allahu dž.š., Gospodaru svih svjetova. Donesimo salavat i selam na posljednjeg Allahovog poslanika i miljenika Muhammeda s.a.v.s., na njegove ashabe, porodicu i na sve koji su živjše na dunjaluku i sa njega odoše sa vjerom u srcu.
 A zatim: dragi brate i poštovana sestro, danas je petak 11. muharrem 1440. ili 21. septembar 2018. godine. Ovo je 2. hutba u novoj godini. Prošli petak imasmo temu, , Kako dalje', a današnja je, ,Predvorje Dženneta.'
 Poštovana braćo i sestre.
Vjernici čvrsto vjeruju da će proživljeni i presuđeni biti i pred vratima dženneta ili džehennema stajati. Allah dž.š. kaže:
وَالَّذِينَ آمَنُوا وَعَمِلُوا الصَّالِحَاتِ أُولَٰئِكَ أَصْحَابُ الْجَنَّةِ ۖ هُمْ فِيهَا خَالِدُونَ
 A oni koji budu vjerovali i dobra djela činili – oni će stanovnici Dženneta biti i u njemu će vječno boraviti.“ (El-Bekare, 81-82.)
 Na molbu ashaba Muhammed a.s. je više puta opisivao džennet. Prenosi Ebu Hurejre r.a.: „Rekli smo: ,Allahov poslaniče, pričaj nam o Džennetu i njegovim građevinama!', a poslanik a.s. je rekao: ,Kod džennetskih građevima jedna cigla je od zlata, a druga od srebra, malter je od mirisnog mošusa, šljunak je od bisera i dragog kamenja, a pod je od šafrana. Ko uđe u njega, vječno će uživati i nikada tegobe neće osjetiti. Živjet će vječno i nikada neće umrijeti. Njegova odjeća nikada se neće pohabati, niti će njegova mladost ikada proći.“ ( Ahmed i Tirmizi)
 Danas govorimo o Džennetu i šta o tome piše u Kur'anu, šta je o tome kazivao naš Poslanik Muhammed a.s. vrli ashabi i učenjaci naše časne vjere. Riječ Džennet znači bašča, mjesto ispunjeno biljem i drvećem. Džennet, i život u njemu je vječan.
 gdje duše borave u periodu između smrti i dana ustajanja
 O Džennetu su govorili i ashabi i učenjaci; Duše borave na rubovima svojih kaburova. Malik kaže: ,,Čuo sam da su duše slobodne, da se kreću kud žele!”
 Selman el-Farisi kaže: ,,Duše vjernika borave u jednom zemaljskom berzahu u kojem se kreću kako žele, a duše nevjernika su u Sidžinu!” U drugoj verziji ove predaje stoji; ,,Duša vjernikova kreće se po Zemlji kako hoće!” Jedna skupina učenjaka, među kojima je i ibn Hazm, kaže; Boravište duša je isto ono u kojem su se nalazile i prije nego su im stvorena tijela!
 Ebu Omer ibn Abdul El Berr u svom kometaru hadisa kojeg prenosi Ibn Omer kaže slijedeće: ,,Kad čovjek umre, njemu se s jutra i s večeri pokazuje mjesto koje ga čeka, ako je džennetlija, on tako gleda svoje mjesto u Džennetu, a ako je džehennemlija, govori mu se; ,,Eno, ono ti je mjesto koje te čeka kad te Allah proživi na Sudnjem danu!”
 Duše imaju četiri svoja staništa i svako od njih je na višem stupnju od onog prethodnog: Prvo stanište jest ono u majčinoj utrobi. To je skučenost, tjeskobnost, nujnost i trostruka tmina; Drugo stanište jest ono u kojem je duša stasala, na koje je svikla, u kojem je dobra ili loša dijela i gdje je stekla pretpostavke svoje sreće ili nesreće; Treće stanište je berzah i ono je šire i veće od ovoga. Ono je u odnosu na ovaj svijet identično ovosvijetskom staništu u odnosu na ono prvo; Četvrto stanište je trajno boravište, Džennet ili Džehennem, i iza njega nema nikakvog drugog staništa.
muškarci će u džennetu imati hurije, a šta će imati žene? 
 Mnogi prevodioci Kur’ana su riječ hur preveli kao prelijepe djevojke, naročito prevodioci na urdu jeziku. Riječ hurija, tj. hur, je zapravo množina dvije imenice: avhar (koja je muškog roda) i haura (koja je ženskog roda), i označava osobu kojoj se u očima vidi poseban kvalitet dobre duše s jako svijetlom beonjačom. Kur’an na nekoliko mjesta opisuje da ćete u Džennetu imati ezvedža, tj. bračnog druga.
A one koji vjeruju i dobra djela čine obraduj džennetskim baščama kroz koje će rijeke teći; svaki put kada im se iz njih da kakav plod, oni će reći: ,,Ovo smo i prije jeli” – a bit će im davani samo njima slični. U njima će čiste supružnike imati, i u njima će vječno boraviti. (El-Bekare, 25)
 Dakle, arapska riječ hur nije striktno vezana za muški ili ženski rod. Muhammed Asad je, u svom prijevodu Kur’ana, riječ hur preveo kao supružnik, a Muhammed Jusuf Ali, kao bračni drug
kako do dvorca u džennetu
 Ebu Umame, r.a., pripovijeda da je Pejgamber, s.a.v.s., rekao: „Ja garantujem kuću u podnožju Dženneta onom ko ostavi raspravu pa makar bio u pravu, garantujem kuću u sredini Dženneta onom ko ostavi laž pa makar bilo u šali i garantujem kuću u najvišem dijelu Dženneta onom ko uljepša svoje ponašanje.“ (Ebu Davud i Tirmizi- hasen)
džennetske blagodati
 U jednom kudsi hadisu kaže: ,,Uzvišeni Allah je rekao: ,Ja sam za svoje dobre robove, u Džennetu pripremio blagodati kakve oko nije vidjelo, uho nije čulo, niti je ikome na um palo'' (Buhari; Tirmizi)
Mumini će u Džennetu vidjeti Gospodara Uzvišenog. U Kur'anu časnom stoji:,,Tog dana će lica nekih ljudi sijati, gledat će u svog Gospodara'' (El-Kijame, (22-23)
putovanje vjernika ka džennetu
 Kada melek Israfil puhne u sur, stanovnici Dženeta će se iz kabura probuditi kao iz sna. Vidjet će meleke iznad svojih glava kako ih čekaju sa zlatnim krunama i odjećom od svile. Čekat će ih i burak sa sedlom od nura i grivom od miska i ambera.
 Meleki će mumine popeti na jahalice i povesti prema Mahšeru. Mumini će jahati na jahalicama a ispred njih, iza, sa desne i lijeve strane ići će hiljade meleka, učeći salavate i tekbire. Kada ih meleki dovedu do mjesta Mahšer, oni koji se budu tamo nalazili, će upitati: ,,Ko su ovi?'' ,,To su salih robovi iz ummeta Muhammedovog. Oni su na dunjaluku izvršavali ono što je Allah naredio. A uzdržavali nefsove od onog što je Allah zabranio. Sav njihov trud na dunjaluku bio je zarad stjecanja Allahovog zadovoljstva. I sada, kao što vidite, to su postigli, Allah Teala je zadovoljan od njih. Dao im je ovu veličinu i počast. A još više će im dati u Džennetu''
 Oni će na Mahšeru stajati na strani gdje budu stajali poslanici i Allahove evlije. Njihova djela će se vagati, a jednom izrečeno ,,la ilahe ilellah'' bit će teže od svih njihovih grijeha.
 To nije ,,la ilahe ilellah'' izrečeno sa gafletom kao što mi to govorimo, njihov stepen je toliki zbog toga što su to istinski, sa ihlasom govorili. Allah s.v.t.a., će ih pozvati da uđu u Džennet. Idući prema Džennetu preći će preko Sirat ćuprije. Dok budu prelazili preko Sirat ćuprije, Džehennem će im reći: ,,Brzo prolazite, o mumini! Vaš nur gasi moju vatru'' I oni će proći poput munje. Ući će u džennetske dvorce i uživati u džennetskim blagodatima.
broj dženneta
U predajama se navodima da je osam Dženneta. Mjesta u kojima će na ahiretu boraviti nagrađeni zovu se zajedničkim imenom Džennet. Imena Dženneta su: Adn, Me’va, Ne’im, Huld, Karar, Darus-selam.
džennetske kapije
 Kako se prenosi, osam je džennetskih kapija. Koliko je i temeljnih ibadeta. Isto tako i u Džehennemu je onoliko kapija koliko je velikih grijeha. Kada Dženetlije dođu do jedne od Džennetskih kapija, vidjet će tamo jedno drvo. Ispod drveta izviru dvije rijeke.
 Vjernici će se po zapovjedi Gospodara, napiti iz jedne od njih, i iz njihovih utroba će nestati sva nečistoća. Zatim će se okupati iz druge, i tada će njihovo lice zasjati nurom džennetskim. Potom će im džennetski vratari otvoriti vrata i reći: ,,Selam vama! Došli ste potpuno čisti. Uđite u Džennet prostrani, u njemu ćete vječno ostati'' (Ez-Zumer, 73)
 Kada uđu u Džennet dočekat će ih sluge džennetske i obavijestiti ih o blagodatima koje im je Uzvišeni Allah pripremio. Vjernik će se diviti ljepotama koje su za njega pripremljene, a zatim će se nasloniti i reći: ,,Hvala Allahu koji nas je uputio na pravi put. Da nas Allah nije uputio, mi pravim putem ne bismo išli'' (El-Ea'raf, 43)   
najniži i najviši stepen u džennetu
,,Musa a.s. je upitao Allaha: ,Koji je najniži stupanj u Džennetu?’ Allah mu odgovori: ,,Najniži stupanj u Džennetu imat će čovjek koji će do Dženneta doći nakon što dženetlije već uđu u Džennet. Bit će mu rečeno: ,Uđi u Džennet!’ On će upitati: ,Gospodaru, kako ću ući kad su se ljudi već smjestili i uzeli ono što im pripada!’ Bit će mu postavljeno pitanje: ,Da li ćeš biti zadovoljan ako dobiješ koliko je imao neki dunjalučki vladar?’ On će odgovoriti: ,Hoću, Gospodaru, bit ću zadovoljan.’ Allah će mu reći: ,Imat ćeš to, i još toliko, i još toliko, i još toliko, i još toliko.’ Pa će čovjek, kad Allah to peti put kaže, povikati: ,Zadovoljan sam, Gospodaru!’ Međutim, Allah će mu reći: ,Imat ćeš deseterostruko više, imat ćeš sve što poželiš i što očima tvojim radost pričinjava!’ Čovjek će naposljetku povikati: ,Zadovoljan sam, Gospodaru!” A onda je Musa upitao: ,Gospodaru, koji je onda najviši stupanj u Džennetu?’ Allah mu odgovori: Najviši stupanj imat će oni koje sam za Sebe odabrao, počasti za njih Svojom rukom stvorio i zapečatio ih: niko ih nije vidio, niti je iko za njih čuo, niti je ma kome moglo naumpasti.’ Potvrdu za to imate u Allahovim riječima: ,I niko ne zna kakve ih, kao nagrada za ono što su činili, skrivene radosti čekaju.’ (Sedžda,17)
najbrži put do dženneta
 Ebu Derda, radijallahu anhu, kaže se da je čuo Allahovog Poslanika, s.a.v.s., da je rekao: ,,Roditelj su srednja vrata dženneta, pa ako hoćeš pusti ih, a ako hoćeš sačuvaj ih!” (Ibn Madže, Sunen)
Dova
 Gospodaru naš, sagradi nam kod Sebe kuću u Džennetu, a sačuvaj nas džehennemske patnje. AMIN!!!
 Milostivi Allahu, daj nam svijest o našim džamijama. Daruj mudrost onima koji nas na pravi put vode. Daj da ustreptimo kada se približi petak i džuma namaz. Oživi naša srca da volimo svoju islamsku zajednicu ma gdje bili i živjeli. Amin!

ألا إن أحسن الكلام و أبلغ النظام. كلام الله الملك العزيز العلام. كما قال الله تبارك و تعالي في نظم الكلام: و إذا قريئ القرآن فاستمعوا و أنصتوا لعلكم ترحمون.
أعوذ بالله من الشيطان الرجيم. بسم الله الرحمن الرحيم: إِنَّ الدِّينَ عِندَ اللَّهِ الْإِسْلَامُ.
[جلوس]
بارك الله لنا و لكم و لسائر المؤمنين و المؤمنات و المسلمين و المسلمات الاحياء منهم و الاموات يرحمتك يا أرحم الرحمين
الخطبة الثانية
الحمد لله حمد الكاملين. و الصلاة و السلام علي رسولنا محمد و آله و صحبه أجمعين. تعظيما لنبيه و تكريما لفخامة شأن شرف صفيه. فقال عز و جل من قائل مخبرا و آمرا: إن الله و ملائكته يصلون علي النبي, يا أيها الذين آمنوا صلوا عليه و سلموا تسليما.
اللهم صلي علي محمد و علي آل محمد, كما صليت علي ابراهيم و علي آل ابراهيم, إنك حميد مجيد.
اللهم بارك علي محمد و علي آل محمد, كما باركت علي ابراهيم و علي آل ابراهيم, إنك حميد مجيد.
اللهم أصلح أحوالنا, و أحسن أعمالنا, و بلّغْنا مما يرضيك آمالنا, و ولِّ اُمورنا خيارنا, و لا تولَّ اُمورنا شرارنا, و لا تؤاخذنا بما فعل السفهاء منّا, و كن لنا و لا تكن علينا. اللهم اجعل هذا البلدآمنا, مؤمنا, مطمئنّا و سائر البلاد المسلمين برحمتك يا أرحم الرحمين.
ان الله يأمر بالعدل و الإحسان ، و ايتاء ذي القربي و ينهي عن الفحشاء و المنكر و البغي يعظكم لعلكم تذكرون
 صدق الله العظيم

Literatura:Tefsir ibni Kesir, Sahihul Buhari, Iz knjige: Odgovori na zablude o islamu, Iz knjige: Knjiga o duši 1 dio. (ibn Kajjim el-Dževzi).

Nijaz Salkić
GORNJA PUHARSKA
<< 09/2018 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
30


ponekad navratim
Dzemat Slovenj Gradec
Rodna gruda
Sarajevo-x.com
Bosnjaci.net
Bosanski jezik

GORNJA PUHARSKA – PRIJEDOR

Gornja Puharska je naselje sa oko 150 lijepih kuća sa crvenim krovovima, smještena je sa obe strane rijeke Puharske, a pripada mjesnoj zajednici Veliko Palančište. Gornji dio rijeke je Jelovac i Puharine, a donji dio rijeke je Donja Puharska. Gornja Puharska graniči sa Donjom Puharskom, Čejrecima, Crnom dolinom, Urijama i Velikim Palančištem. Interesantno je da je Veliko Palančište daleko manje naselje po veličini od Gornje Puharske, a izabrali su ga za mjesnu zajednicu. Gornja Puharska je podijeljena na mahale: Delkići, Pehlići, Kurtovići, Ljubičići, Zenkići, Ešići, Sekizovac, Jordani i Brezići.
Za vrijeme rata 1942 – 44. godine džamija u Gornjoj Puharskoj nije zapaljena, iako je bila od drveta, a kuće po Puharskoj su paljene u više navrata. Tada je nastala uzrečica: „Neka gori sve i daska, ostaće Puharska“ i ostala je. To je bila druga Puharska, a prva je bila dio Crne Doline, jedan dio Jelovca i Puharine, od koje je i dobila ime Puharska. Na Puharinama uvijek ima vjetrić, koji lagahno puše. Temelj ondašnje džamije stoji i danas, blizu škole u Crnoj Dolini. Džamija je bila do dolaska Austrougarske. Dolaskom Austrougarske džemat se seli na današnje prostore. Priča se da je jedna od Kurtovića žena dala zemlju i napravila bunar, kojeg je koristila skoro cijela Puharska. Familija Kurtović je tada bila brojna i imućna, bogata.
U tim mahalama su živjele slijedeće familije: Babići, Lepir, Krupić, Redžić, Karabašić, Čirkić, Zenkić, Zelić, Hajdarević, Mustić, Hromadžić, Denić, Rizvić, Pehlić, Kurtović, Kedić, Balić, Blažević, Kočanović, Bejtović, Majković, Ališić, Alibegović, Delkić, Mujkanović, Garibović, Husić, Sušić, Kavazović, Kalender, Deumić, Cerić, Osmančević, Omanović, Berber, Zerić, Drači i Cepić. Ovaj narod se pored toga što je većina bila zaposlena negdje u gradu Prijedoru još dodatno bavila poljoprivredom. Treba istaći da je ovdje zemlja plodna i rodovita i prije svega ravna. Ovdje dobro uspijeva pšenica, kukuruz, grah trkljaš, paprika, paradajz, grašak, sve vrste jabuka i krušaka, kesten i bostan.
Povrće i žitarice ovdje ljudi siju i sade u svojim njivama: Bare, Kojina plećina, Gajevi, Brda, Beglućine, Didove bare, Hasina strana, Kantarevac, Pušinovac, Majden, Rifetova glavica i Rosulje.
Lijep i bogat je bio ovo kraj sve do četničkog divljanja i razaranja svega muslimanskog. U tom divljanju srpsko – crnogorskih divljaka porušene su mnoge naše kuće, pobijeni naši mladići i ljudi, te porušeni vjerski objekti, a najviše džamije.
U tom divljaštvu dojučerašnjih komšija prva je na udaru bila naša džamija u Puharskoj. Od silina detonacije otišle su u zrak i sve kuće naokolo.
Naša džamija u kojoj smo se učili prvim surama je tako nestala i u njoj i sva naša dokumentacija, mushafi, postekije, serdžade i tepisi, a sa ahmedijom našeg efendije četnici su se šprdali nabijajući je prvo na glavu, a poslije šutali nogama i sjedali na nju. U toj našoj džamiji su službovale slijedeće hodže: Handanagić ef. Sabit, Hakija ef. Pezerović, Smajl ef. Šahinović, Ibrahim ef. Bašić, Nijaz ef. Salkić, Bajazid ef., Suad ef. Čaušević, Fadil ef., Sabahudin ef. Ćeman.. Mujezini su bili: Fuad Alibegović, Suad Alibegović, Hasan Zenkić, Husnija Mujkanović i Omer Mujkanović.
Hadžije: Huse Delkić (Car), Omer Mujkanović, Ibrahim Delkić i Rasim Delkić.
Ovo mjesto je bogato vodom, pa skoro svaka kuća ima po jedan bunar. Od ostalih voda treba spomenuti izvor zvani Kantarevac i rijeku Puharsku koja protiče kroz ovo naselje. Što se tiče samog mekteba, ovdje se puno davalo na vjeru i vjersko poučavanje. Zasluge za izgradnju nove džamije treba pripisati vrijednom imamu Hakiji ef. Pezeroviću koji je bio inicijator da se nova džamija napravi i pored nje imamska kuća i štala za kravu. U njegovo vrijeme je bila vjeronauka dobro krenula, a u mekteb se tada nosilo po jedno drvo. I druge džematlije su pomagale vjeronauku baš kao što je to radio Ibro Delkić koji je djecu redovno snabdijevao i častio bombonama.
Rahmetli Mina Karabašić, žena Mehe Karabašića je uoči noći Lejletul-kadra redovno pekla halvu i donosila u džamiju i pred džamiju i častila djecu, omladinu i džematlije. Taj vjerski zar i zanos kako efendije, tako i džematlija i učenika je donio prve hatme u džematu Gornja Puharska. Hatme su održane 1972. godine, a dali su ih slijedeći učenici: Alibegović Fuad, Karabašić Mirsad, Karabašić Mevlida, Delkić Elida, Pezerović Hidajeta, Bejtović Esma, Delkić Erzumana, Mujkanović Suada i Delkić Jasminka. Na hatmama je bio izaslanik iz tadašnjeg Vrhovnog islamskog starješinstva iz Sarajeva i imami Pezerović Hakija ef. i imam iz Donje Puharske efendija Kusuran. Što se tiče adeta (običaja) u to vrijeme su bila u modi sijela, perušanja, komušanja i svadbe koje su znale trajati po 8 dana. Na tim sijelima su se pekle masirače i krompiri, kuhalo i peklo kestenje i pričale priče iz starog vakta, te priče o vukodlacima i vješticama. Nije bilo televizije i mladi su pobožno gledali u starije ljude, slušali i pamtili njhova kazivanja.
Posebno se sjećamo perušanja kod Jusufa Delkića zvanog Juse. Taj čovjek je prvi koji je imao u našem selu farmu goveda. Na kraju predstavljanja Gornje Puharske nije se zgoreg sjetiti i lijepog svijeta i dobrih ljudi koji su nekada tu živjeli i značili nešto.
Starije žene koje smo mi poštovali su bile: Naja Blažević, velika vjernica koja je posebno voljela obilaziti komšiluk, a nije nikoga ogovarala i tračala. Hava Delkić, Kadire Delkić, Hasena Delkić, zvana Mehinica. Fatime Delkić koju pamtimo po lijepom učenju Kur'ana i njenoj dobroti. Tima Delkić, Ademova, Munira Majković, poznata po šalama i veseloj naravi. Šuhra Cepić je pomagala pri gasuljenju umrlih žena i namještanju želuca.
Hilmo Kurtović je bio vrstan harmonikaš. Familija Hajdarević se poslije drugog svjetskog rata doselila iz Nikšića, Crne Gore (Sandžaka), odakle se spasila od četničkog noža, a svi smo ih poznavali kao Crnogorce. Bila je to jako dobra i prijatna familija. Dosta ih je pobila četnička ruka u toku zadnje agresije na Prijedor.
Jasim Delkić je imao cikular za rezanje japije. Karlo Pijak je imao prvi traktor „Englezer“. Ešef Alibegović je imao svoju kovačnicu u kojoj je pravio peći bubnjarice, dolafe za prženje kahve, potkivao je konje, klepo kose i sikire itd. Adem Ališić je bio brico, a Šerif Delkić je imao prvi kamion i mljeo žito u mlinu. Adem Delkić je bio veoma strog i pobožan čovjek. Međutim, njegova strogost mu nije smetala da pomogne svakome, kome god je trebala kakva pomoć vrlo rado ju je pružao.

Husnija Mujkanović je bio dugogodišnji blagajnik u džamijskom odboru. On je bio jako plemenit i čestiti čovjek, nikome nije zla mislio, a na svom jedinom biciklu u životu je penziju zaradio u prijedorskoj tvornici papira „Celpak“. Mutevelija Huse Delkić, zvani Car je bio tih i dobar čovjek sa kojim si mogao dosta toga progovoriti i savjeta dobiti. Safija, ćerka Naje Blažević, i Hajra Majković su najpoznatije žene po učenju Mevluda. Mujo Delkić je bio poznat po tome što je imao brojnu familiju. Bego Balić je bio tih i miroljubiv čovjek, isto kao i njegova žena Ifa. U njihovoj kući se sakupljala omladina i djeca, jer je u njihovom društvu bilo prijatno. Svoju djecu su lijepo odgojili. Hase Delkić je bio poznat po uzrečici: „Junaci moji“. Emina Cepić, zvana Emka, je bila jedna od najpobožnijih žena u svom vremenu. Ostala je udovica u svojoj 26. godini sa šestoro djece. U svom džematu i komšiluku je bila cijenjena i poštovana, kako od starijih tako i od mlađih ljudi. Njena glavna preokupacija je bila da ostane dobra vjernica.
Mevla Delkić, zvana Hasinica, je salijevala strahe i odbrojavala uroke i pravila ljekovite mehleme, namještala želudac kad se insan struni. Bila je to dobra komšinica i svi su je poštovali. Pošto nisu imali djece usvojili su Kedić Sadika, zvanog Huću i Hamidu, današnju suprugu Derviša Delkića.
Prije agresije na BiH, 1992. godine, Gornja Puharska je imala četvorogodišnju osnovnu školu, dvije trgovine, svoj vodovod, asfalt, puno bunara i mlin kod Mehe Cara. Mnogo toga i danas imamo, samo ljudi nema. Oni nekada u godini dana i dođu, vide, popričaju, poprave i zamijene što treba zamijeniti i popraviti, prozrače kuće i odu nazad. Nažalost mnogi se nemaju kud vratiti niti doći, jer su pobijeni. Nikada Gornja Puharska neće biti kao ona prije agresije, sa životom i veseljem, ali nama valja dalje živjeti, graditi, popravljati i svoje čuvati.
Evo džamija i imamski stan su nikli, čini mi se ljepši nego ikada što su bili. Zato glavu gore Bošnjače, Gornja Puharska je lijepa i pravo mjesto za moje i tvoje dijete, za naše potomke, za naše danas i za naše sutra.

Za dio informacija se zahvaljujem Suadi Veletanlić – Mujkanović iz Gornje Puharske.

iz knjige Nijaza Salkića, "Bobak po bobak, bosanski đerdan, objavljene 2009. godine.

eglena i muhabet


KONTAKT-SARADNJA:

gpuharcanka@gmail.com
Haram je bilo koji dio ovog bloga umnožavati, fotokopirati, ili na bilo koji način reproducirati bez autorovog odobrenja.





OJ PRIJEDORE PUN SI MI BEHARA

Jesen je uveliko zavladala krajolikom kroz koji smo ulazili u Prijedor,a novembar je ulazio u svoju završnicu. Žao mi je što je pao mrak kada smo ulazili u čaršiju. Moje odredište je bila Gornja Puharska. E, sjećam se ko' danas je bilo, ja na biciklu prolazim pored džamije u G.Puharskoj sa desne strane je seoski bunar i džamija, na raskrsnici gledam na desno ide li kakvo vozilo iz pravca Crne Doline,pa onda projurim pored kuća Kurtovića, Delkića i sa jedne i sa druge strane, kuće naših i kuće Pemaca.

Spuštam se niz strminu prema kafani "Željo", desno pored trafoa put u Čejreke, Bože koliko li sam puta prošao tim putem. Idem pored "Želje", blaga krivina, a na lijevoj strani Suljanovića mezarluci i već je tu nova raskrsnica za Tešanjić, a naprijed je Donja Puharska. Slijede nove kuće u novom naselju i sa lijeve i sa desne strane i skoro popunjeni mezarluci u D.Puharskoj. Nišani novi i stari, male i velike ploče , mermer i kamen, Bože i na mezarlucima se vidi klasna razlika, bogatstvo i siromaštvo.

Odjednom se ukaza Puharska džamija, lijepa kakva samo može biti džamija, a munara se propela u nebo kao da se hvali da ima dvije kao biser bijele šerefe. Preko puta džamije vidim Rasim ef. Ćemana, imama iz Donje Puharske, nakrivio ahmediju u desnu stranu, krenuo je na podne, Bože, kako mu se bijeli ahmedija i imamski ponos mu sjaji na licu. Djeca ulaze u džamiju sa Kur'anima zamotanim u bijele ručnike, jer oni će poslije namaza učiti Kur'an i pripremati se za nove hatme.

Malo niže ispred kuće poselami me mala Jasmina, unuka od dobrog starog imama ili hodže Kusurana, kako ga je narod volio zvati. Mala je prava krasotica, drži loptu u ruci i maše mi. Što se tiče njezinog dida hodže Kusurana, on je bio legenda u svoje vrijeme. Službovao je u džemaatu Donja Puharska i kao imam je redovno obilazio svoj džemaat. Tako kada bi hodao po džemaatu volio je upitati "kome ti pripadaš", misleći kojem džemaatu, jer se D.Puharska graničila sa G.Puharskom, Čejrecima i Gradskom džamijom. Kada bi čovjek rekao naprimjer da on pripada G.Puharskoj, on bi odgovorio "nema veze, ti si moj džemaatlija", uzevši mu podatke i učlanivši ga kod sebe. Priča ko priča,da li je to bilo baš tako Allah dž. š. najbolje zna, a narod ko' narod, priča i usta mu ne možeš začepiti.

Vozim se biciklom sam kroz D .Puharsku i već prolazim pored "Komunalnog", odatle se put odvaja prema Čejrecima. Još samo podvožnjak i eto katoličke crkve na lijevoj, a Auto-moto društva na desnoj strani. Što je danas narod navalio da polaže vozački ispit, kao da nisu imali prije vremena ili ne mogu ostaviti za sutra taj posao. Morao sam u Patriji kupiti karnišle za dnevnu sobu, pa sam biciklo ostavio ispred slastičarnice koju drže Albanci, tu mi je nekako biciklo najsigurnije.

Ulazim u Patriju, a jedan did stao ispred pokretnih stepenica i nikako da zakorači. A narod ko narod razgleda robu, neko kupi, a drugi pita za cijenu i ode da traži jeftinije. Nisam ni ja kupio karnišle, jer su mi se učinile malo preskupe.

Nema veze, pogledaću kod gradske džamije ima jedna robna kuća u kojoj ima i karnišli, a i zavjesa, možda ću imati sreće.
Idem čaršijom pješice, narod se rasipa sa pijace nije ni čudo, petak je već ušao u svoje drugo poluvrijeme. Vidim puno ljudi iz Čarakova, Hambarina, Rakovčana, Rizvanovića, Bišćana, a ugledah i svoga dobrog ahbaba Hamid ef. Softića iz Kozarca i Hasan ef. Bešliju iz Bosanskog Novog, te Sulejman ef. Dizdarevića iz Čarakova.

Vjerovatno su došli poslom u Odbor islamske zajednice Prijedor (vakuf). Susret nije mogao proći bez kahve u slastičarni "Sarajevo" i najboljih prijedorskih ćevapa u ćevabdžinici na "Irezi".
Sa kolegama sam se rastao poslije dugog eglena ispred džamije u koju sam dugo gledao i razmišljao kako ćemo ako Bog da uskoro početi sa izgradnjom nove i veće džamije u Prijedoru, a mislim da će to biti islamski centar. Svi znamo da je Prijedor centar potkozarskih muslimana i zaslužuje to. Na tržnici kod pošte kupih neke nužne namirnice, stavih na prtljažnik svoga bicikla i krenuh preko Tesanjića, pored kasarne i rasadnika u G.Puharsku.

E Bože moj , trgnuo sam se kao iza sna. Šta ti je bolan, nema više džamije u Gornjoj niti u Donjoj Puharskoj, zjape ruševine i zgarišta, nema džamija u cijelom Prijedoru, a bome ni na brdu se ne čuju ezani , a ni u Zagradu, Čarakovu, Zecovima, Hambarinama, Rakovčanima, Rizvanovićima, Bišćanima i Čejrecima. Nema više mojih dobrih kolega imama: Rasim ef, Sulejman ef. i Hamid ef. nema ih više, ubiše ih zlotvori, kao i mnoge druge poznate i nepoznate Prijedorčane.
Jedan grad pored građevina čine i ljudi.

Nadam se da će naš narod naseliti ponovno vjekovna ognjišta i znati ponovno označiti ono što mu je vijekovima pripadalo. Naše oznake su džamije, mejtefi, škole, fakulteti, mezarja, veselo čavrljanje male djece po tijesnim sokacima, ašikluci momaka i cura po prijedorskoj čaršiji. Dragi moj Allahu, daj da ponovno odjekuju pjesme: "Kolika je u Prijedoru čaršija"... Pokraj Sane procvjetala polja... Oj Prijedore pun si mi sevdaha..!

(Iz knjige „Bobak po bobak, bosanski đerdan“ , autora Nijaza Salkića)

odakle nas zijaretite





BROJAČ POSJETA
1041501

Powered by Blogger.ba